Dana, 3.9.2025, Arhitektonski fakultet posjetio je uvaženi bosanskohercegovački arhitekt Sulejman Midžić Sula sa suprugom Jelenom i fakultetskoj biblioteci poklonio 6 primjeraka svoje autobiografske monografije „Sula o Suli – Retrospektiva“.
Pomenuta knjiga objavljenja je prošle godine u izdanju Art Company Kiseljak i predstavlja značajan i zanimljiv hronološki prikaz šezdesetogodišnjeg stvaralačkog opusa arhitekte Midžića. Kroz knjigu na 474 stranice, izložena je selekcija od 60 projekta, 35 prijeratnih i 25 poslijeratnih. Projekti su predstavljeni kroz fotografije, crteže, skice, fotografije maketa, novinske isječke, kratke opise ili druge priloge. Pored projekata kroz knjigu se kolažno smjenjuju različiti prilozi značajnih objekata, ličnosti ili događaja koji su obilježili razvoj arhitekture u periodu stvaralaštva arhitekte Midžića.
Među predstavljenim prijeratnim projektima izdvajamo značajne realizacije kao što su: Stambeni objekti u Livnu 1962. (koautori Jahiel Finci, Tereza Matić); Poslovna zgrada Bitumenka u Sarajevu 1962. (koautorica Mira Gojković); Restoran Rafinerije nafte u Bosankom Brodu 1966; Stambeni objekti za naselje Senjak u Osijeku 1968; Robna kuća Vratnik Mejdan u Sarajevu 1972. (koautor Nikola Nešković); Hotel B kategorije u Kuparima 1976. (kaoutori Nikola Nešković, Vladimir Zaharović); Osnovna škola u Fojnici 1978. Kraj 1980tih godina naručito je plodan za tada zrelog projekanta Midžića, te u Sarajevo realizira svoje značajnije objekate: Poslovna zgrada Jugokomerc na Čengić Vili 1987; Maloprodajni tržni i zanatski centar Novo Sarajevo 1989; Višekatna stambena zgrada na uglu ulica Kranjčevićeva i Tepebašina 1988; a posebno izdvajamo Stambeno-poslovni ansambl K29 na Čengić Vili za koju je zajedno sa koautorom arhitektom Nikolom Maslejom 1988. dobio Republičku Borbinu nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Bosni i Hercegovini.
Pored realizacija, studiozno kroz knjigu se smjenjuju brojni arhitektonsko-urbanistički konkursi, rađeni najčešće nakon radnih obaveza, na kojima arhitekt Midžić učestvuje u suradnji sa brojnim kolegama i kolegicama. Izdvojit ćemo sljedeće konkurse: Treća nagrada Hotel, Kruševac 1961. (konsultant Ivan Štraus); Druga i treća nagrada Stambeno-poslovni blok, Prijedor 1964. (koautor Vladimir Dobrović); Otkupna nagrada Turistički kompleks Sveti Stefan, Miločer, Pržno 1964. (koautori Vladimir Dobrović, Jahiel Finci i Vlasta Žuljić); Otkupna nagrada Stambeno naselje „Češalj“, Pirot 1966. (koautor Vladimir Dobrović); Muzej zrakoplovstva Surčin, Beograd 1969. (koautor Aleksandar Levi); Prva nagrada Upravna zgrada Radoje Dakić, Titograd 1970. (koautori Aleksandar Levi, Halid Muhasilović); Prva nagrada Turistički kompleks Lučice, Petrovac 1971. (koautori Aleksandar Levi, Halid Muhasilović, Nikola Nešković); Druga nagrada Spomen dom, Split 1973. (koautori Halid Muhasilović, Ivan Štraus); Hotel Nikozija 1987. (koautori: Zoran Brož, Esad Daidžić). U poslijeratnom periodu izdvajamo Drugu nagradu za Enterijer glavne Pošte u Tuzli 2002. (koautor Adnan Drnda).
Stvaralački opus arhitekte Midžića kroz Arhitektonski atelje 4, u skladu sa promjenom društveno-ekonomskog sistema, je tipološko značajno drugačiji, a dominiraju projekti za manje privatne stambene ili poslovne objekte, enterijeri i rekonstrukcije realizirani širom Bosne i Hercegovine. Izdvojit ćemo sljedeće prezentirane projekte: Gradska obiteljska kuća, Kiseljak 2004; Rekonstrukcija Multipleks Kino Una, Bihać 2002. (koator Adnan Drnda); Transformacija Tržni centar Tropic, Bosanski Brod 2006. (koautor Adnan Drnda); Stambeno-poslovni objekat na uglu ulica Valtera Paerića i Đoke Mazalića, Sarajevo 2007. (koautor: Fadil Brkan); Digitalno kino HKD Napredak „Theatre“ Busovača (koautor Adnan Drnda); Dvojna obiteljska kuća Maksimir Zagreb, 2014. Tri projekta su publicirana u knjizi Restart arhitektura u BiH 1995-2010 autora Hans Ibelingsa.
Arhitekt Sulejman Midžić počeo je radni vijek u Gradskom projektnom zavodu Sarajevo 1953, zatim radi u projektnim preduzećima Arhitekt, Turistprojekt i Zavodu za stambenu izgradnju Sarajevo, ali je punu arhitektonsku afirmaciju ostvario u Zavodu za studije i projektovanje DOM, gdje je radio 27 godina. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu osniva vlastiti projektantski ured Arhitektonski atelje 4, u kojem radi do 2013. kada prestaje sa aktivnim radom.
Član Društva arhitekata Sarajevo postaje 1959. godine, sa 25 godina, član upravnog odbora 1963, sekretar društva 1965, a član uredništva DAS-ovog časopisa ARH je od prvog broja 1963. pa do dvadesetog broja 1973. godine. Bio je član i Saveza društava arhitekata Jugoslavije. Dobitnik je nagrade Saveza arhitekata Bosne i Hercegovine 1982. godine za izuzetnu angažiranost u organizaciji stručnog skupa Dani arhitekture Sarajevo 1982. Izlagao je projekte na godišnjim izložbama Collegium artisticum.
Dekan fakulteta, prof. dr. Erdin Salihović se na kraju kratkog i ugodnog druženja zahvalio Sulejmanu Midžiću na poklonjenim knjigama i izrazio zadovoljstvo što je ovakva knjiga objavljena jer predstavlja važan doprinos izučavanju arhitekture Bosne i Hercegovine.
Knjige će biti dostupne svim korisnicima fakultetske biblioteke, prije svega studentima, nastavnicima, saradnicima ali i svim ostalim zainteresiranim istraživačima.
Tekst i fotografija: Ibrica Jašarević.