Dekan Arhitektonskog fakulteta, prof. dr. Erdin Salihović ceremoniju je započeo fotografijom „Dana otvorenih vrata Arhitektonskog fakulteta“ od 04.04.2025. Govor dekana prenosimo u cjelosti:
Preko 200 mladih ljudi je prisustvovalo prezentaciji i obilasku našeg Fakulteta, a ovakav masovan odziv možemo zahvaliti našoj Komisiji za promociju i marketing, Ameli Šljivić, Lejli Kahrović-Handžić i Amini Mihmić, koje uz iznimnu pomoć naših studenata, tokom cijele godine neumorno informiraju javnost o zajedničkim uspjesima studenata i akademskog osoblja, ali i o brojnim fakultetskim dešavanjima putem društvenih mreža.
U prošloj godini smo održali treći po redu „ArchiPraxis“, već prepoznatljivu manifestaciju u kojoj industrijalci, izvođači i arhitekti-praktičari nesebično dijele slojeve znanja i tajne naše profesije sa budućim graditeljima. Iz ArchiPraxisa je proistekao i Erasmus+ projekat nazvan „Aple“, u kojem smo u svojstvu koordinatora okupili 5 zemalja i 7 univerziteta, sa ambicioznim ciljevima koje korak po korak dosežemo. Jedan od njih je integracija stručne prakse u akademski kurikulum, gdje već od slijedeće školske godine inauguriramo praktično osposobljavanje studenata prvo kroz formu izbornog, a ubrzo potom i obaveznog predmeta. Osim u biroima, izvođačkim firmama, urbanističkim službama i zavodima, studenti će praksu obavljati i u okviru Instituta za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, koji je u ovom trenutku angažiran na nekoliko iznimno kompleksnih projekata, značajnih za FBiH, Kantone i Grad Sarajevo. Ovaj proces prati i infrastrukturni sadržaj, gdje u maju otvaramo savremeni centar i radionicu za modeliranje u suterenu Fakulteta, koji će uz biblioteku, IT centar i ovaj prostor „Burenceta“, postati četvrto jezgro okupljanja mladih ljudi i akademskog osoblja.
Prije nekoliko dana nas je posjetio i prorektor za međunarodnu saradnju i nakon prezentiranja naše internacionalne partnerske mreže i procentualnog učešća u mobilnosti od preko 20 studenata na godišnjem nivou, Univerzitet će od našeg Fakulteta preuzeti određene moduse i načine djelovanja. I samo da napomenem da je upravo odobren još jedan evropski projekat za 2025. godinu na temu održivog turizma, na kojem ćemo ovaj put u svojstvu partnera sarađivati sa Muzejima Grada Sarajeva.
Prošla godina je obilježena nizom naučno-istraživačkih projekata ali i pionirskom monografijom Fakulteta pod nazivom „75 godina obrazovanja arhitekata u BiH“. Za oktobar ove godine najavljujemo specijalnu ediciju našeg časopisa, o čemu će vas kratko informirati glavna urednica prof.dr Nermina Zagora.
U svim navedenim aktivnostima, studenti su u prvom planu i njihov radni elan, neskriveni entuzijazam i pozitivna energija zrače moćnom pokretačkom snagom. I nije ni čudno što imaju nezaobilaznu ulogu u organizaciji Dana otvorenih vrata, Archipraxisa, Dana fakulteta ili upravo otvorenog sajma knjiga i našeg izložbenog štanda pod nazivom „Čitaj arhitekturu. Njihovom talentu i kreativnosti svjedočimo i danas na ceremoniji dodjele fakultetskih nagrada, tako da ispred Kolektiva upućujem iskrene čestitke ne samo laureatima, nego i nominiranim studentima.
Ispred Komisije za dodjelu nagrada i zahvalnica na Univerzitetu u Sarajevu – Arhitektonskom fakultetu dobitnike nagrada prezentovala je prof. dr. Elša Turkušić Jurić. Nagrade su dodijeljene prema sljedećim kategorijama:
Obrazloženje: Studiozan i grafički analitičan pristup rješavanju problema interpoliranja nove fizičke strukture unutar Marijin Dvora polučio je zanimljivim projektantskim rješenjem stambeno-poslovnog bloka U forme. Poštujući karakter mjesta i potrebe suvremenog stanovanja, uvažavajući arhitektonska obilježja okolnih objekata, studentica Ema Mušović ponudila je razlomljeni višespratni volumen koncentrisan oko ozelenjenog polu-javnog prostora – dvorišta. Unutar šarolike arhitektonske slike heterogenog ambijenta Marijin Dvora, kojoj novonastali projekt pripada, autorica se odlučuje da djeluje nenametljivošću materijala i forme. Uspostvaljeni dijalog sa okolinom biva dodatno postignut elegantnim i diamičnim fasadnim plaštom materijalizovanim bijelim perforiranim kliznim panelima u funkciji duple fasade.
Nagrada “Dušan Smiljanić“ za najuspješniji studentski semestralni rad u kategoriji projektantsko-istraživački rad dodjeljuje se Maidu Bešiću za rad „Fabrika čokolade“, odgovornog nastavnika Mr. Sabrija Bilalića;
Obrazloženje: Projekt “Fabrike čokolade” u suburbanom dijelu Sarajeva, svojom izvanjskom i unutarnjom atmosferom, manifestuje se kao poželjno mjesto za rad. Na izgled ne djeluje da se radi o industrijskom objektu, zbog elegante fasade, jednostavne i skladne forme okružene intenzivninm zelenim pojasom. I u tome se ogleda najveća vrijednost ovog semstralnog rada – iskoračiti izvan uobičajenih arhitektonskih normativa. Student Maid Bašić na vješt i promišljen način ponudio je kompaktnost programskih, tehnoloških, oblikovnih i funkcionalnih zahtjeva ne umanjujući njihovu važnost podređivanjem ideji kojom arhitektura ima zadatak da poboljša životne uvjete, radne ili svakodnevne. Nećemo pogriještit ako kažemo da je ovaj projekt u duhu djelovanja Hermana Herzbergera – arhitekture koja potiče socijalnu integraciju, stimulira korisnika, kreira inkluzivno okruženje i omogućava identifikaciju sa njim.
Nagrada “Husref Redžić“ za najuspješniji naučno-istraživački rad dodjeljuje se doc.dr.Džani Spahić za doktorski rad „Kompleksnost i emergencija prostornih formi u arhitekturi – aspekti emergenciji u kompleksnoj geometrijskoj konceptualizaciji prostora“; mentorice prof.dr. Rada Čahtarević
Obrazloženje: Doktorska disertacija predstavlja jedan od rijetkih naučnoistraživačkih radova na Arhitektonskom fakultetu koji dublje ulazi u teoretske osnove arhitektonske prostorne konceptualizacije, bazirane na novim naučnim modelima. Povezivanjem arhitektonske prostorne konceptualizacije i njene reprezentacije s teorijom kompleksnih sistema i njenim fundamentalnim aspektom emergencije, otvaraju se novi uvidi u kompozicione i strukturalne potencijale koji su vezani za primjenu savremenih digitalnih kompjutacijskih alata i tehnika u oblasti arhitekture. (Izvod iz mišljenja Komisije za odbranu doktorske disertacije)
Nagrada “Muhamed i Reuf Kadić“ za za stvaralački iskorak u arhitekturi dodjeljuje se posthumno prof. dr. Nedžadu Kurti (1944-2011)
Obrazloženje: Nagrada “Muhamed i Reuf Kadić“ zasniva se na dosegnutim principima izvrsnosti i visokim akademskim i profesionalnim standardima, prepoznatom kreativnom potencijalu i stvaralačkom iskoraku u arhitekturi. Stvaralaštvo u arhitekturi nije uvijek samo građenje, što su do sada i pokazali mnogi vizionari i istraživači među arhitektima. Komisija smatra da značajno mjesto u takvom stvaralačkom okviru pripada i redovnom prof. dr. Nedžadu Kurti, te mu se nagrada dodjeluje posthumno.
Stvaralači iskorak Nedžada Kurte pomalo je jedinstven na prostorima Bosne i Hercegovine, a nastupa u vremenu zrelog perioda razvoja njene savremene arhitektonske djelatnosti. Njegova pojava koja je objedinila istraživanje graditeljske materije i projektantskog potencijala u najboljoj mjeri je podsjetila na to kakav bi arhitekt trebao biti u svom djelovanju i promišljanu prostora i kulture: osoba široke naobrazbe, prepoznatljivog i vještog grafičkog rukopisa, pasionirani istraživač, studiozni publicista, elokventni narator i predavač. Prof. dr. Nedžad Kurto je dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1984. godine, kao koautor je dobitnik nagrade Borba na republičkom i saveznom niovu za realizaciju „Robne kuće“ u Jajcu 1976. godine. Unutar njegovog opusa neophodno je spomenuti koautorstvo na realizaciji projekta „Restauracija i adaptacija Morića hana u Sarajevu“, zatim projekt sanacije i kolorističke obrade fasada u historijskoj jezgri Sarajeva početkom 80-tih godina 20.stoljeća, projekt rekonstrukcije Muzičkog paviljona u Sarajevu 2004. godine, kao i niz studija i projekata iz oblasti revitalizacije historijskih ambijentalnih cjelina koje je radio kao autor ili koautor. Prof. Kurto je obnašao funckije dekana AFS (1996-2001) i prorektora UNSA (1993/94 i 1994/95.šk.god.).
O neizmjernom doprinosu prof. Kurte razvoju arhitekture i kulture BiH svjedoče mnogo više ideje koje je njegov raznovrsni stvaralački opus promicao mijenjajuću tako kod mnogih istraživača, povjesničara umjetnosti i arhitekata način gledanja na naslijeđeni kulturološki kontekst, kao viševremensku arhitektonsku slojevitost, koji je u stalnoj promjeni. Komisija ovdje posebno ističe njegovo pionirsko istraživanje graditeljskih dometa iz austro-ugarskog perioda u BiH, koje afirmira, revalorizira i nastoji sačuvati ne samo kao sloj u viševremenskoj tvorevini gradova nego i kao mogući odraz lokalnog i adaptabilnog. Sa zahvalnošću i dubokim poštovanjem dodjeljujemo posthumno nagradu prof. dr.Nedžadu Kurti za doprinos kontekstualnom i istraživačkom promišljanju arhitektonskog stvaralaštva. (Izvod iz govora prof. dr. Elše Turkušić Jurić)
