Na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu dana 07. aprila 2026. godine održana je svečanost obilježavanja Dana fakulteta, u okviru koje je upriličena i dodjela godišnjih nagrada za izuzetna postignuća u oblasti arhitekture, urbanizma i naučnoistraživačkog rada. Ceremonija je održana u sali „Burence“, uz prisustvo brojnih zvanica, uključujući studente, dekana i prodekane, nastavno i nenastavno osoblje Fakulteta, kao i bivše alumnije i prijatelje institucije.
Program svečanosti započeo je uvodnim obraćanjem i otvaranjem događaja, koje je moderirao Armin Karalić, predstavnik ASA. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio Dekan Arhitektonskog fakultet prof. dr. Erdin Salihović, pri čemu su predstavljeni ključni rezultati i aktivnosti u proteklom periodu, uključujući razvoj maketarnice, uspostavljanje i unapređenje saradnje sa javnim i realnim sektorom, kao i učešće u manifestacijama poput Dana arhitekture te inicijativama diaSPONA / ArchiPraxis.
Centralni dio događaja činila je dodjela godišnjih nagrada Fakulteta. Dobitnike nagrada predstavila je predsjednica Komisije za dodjelu nagrada, v. prof. dr. Elša Turkušić Jurić, zajedno sa članovima Komisije: prof. mr. Sabrijom Bilalićem, v. prof. dr. Harisom Bradićem, prof. dr. Lemjom Chabbouh-Akšamijom, v. prof. dr. Nihadom Čengićem i v. prof. dr. Vedadom Islambegovićem.
Nagrada „Juraj Neidhardt“ za najuspješniji studentski završni rad u kategoriji projektantsko-istraživački rad dodijeljena je Marku Vlaisavljeviću za rad pod nazivom „Intervencije na bloku križanja ulica Patriotske lige i Bolnička“, izrađen pod mentorstvom prof. dr. Lemje Chabbouh-Akšamije.
Obrazloženje: Vještina uspostavljanja dijaloga s historijskim objektima te vizualna jednostavnost ključne su odlike koje ovaj rad čine dostojnim nagrade. Stambeno-poslovni objekt s garažom interpoliran je između dvije stambene historicističke višekatnice i dviju gradskih ulica. Koncept projekta zasniva se na promišljenoj prostornoj intervenciji: formiranju pješačkog pasaža, očuvanju i naglašavanju pješačkih vizura, oplemenjivanju postojećeg fasadnog uličnog bloka drvenom materijalizacijom te kreiranju uličnog platoa s urbanim mobilijarom. Stroga ritmička podjela prozora osnovni je kompozicijski princip kojim se ostvaruje usklađivanje s postojećim arhitektonskim kontekstom. Sporadično uvođenje zakrivljenih linija diskretno sugerira mogućnost varijantnih rješenja koja proizlaze iz složenosti lokaliteta. Vrijednost rada dodatno potvrđuje obiman i detaljan istraživački dio koji je prethodio projektantskom procesu.
Nagrada „Dušan Smiljanić“ za najuspješniji studentski semestralni rad u kategoriji projektantsko-istraživački rad dodijeljena je Belkisi Arapović za rad „Preko Une“, realiziran u okviru predmeta Komercijalni objekti, pod odgovornim nastavnikom prof. mr. Sabrijom Bilalićem.
Obrazloženje: Četiri volumena, međusobno povezana koridorima te mrežom otvorenih i zatvorenih prostora, nastoje otjeloviti ideju usklađenosti različitih sadržaja i programa koje „Centar na Uni“ nudi: podzemnu garažu, ugostiteljske, komercijalne, administrativne, kulturne i edukativne sadržaje. Smješten unutar okruženja manjeg mjerila i arhaičnijeg oblikovnog izraza, „Centar na Uni“ u ovaj prostor unosi novu dinamiku i intenzitet urbanog života. Materijalna i monohromatska ujednačenost objekta suprotstavljena je njegovoj unutarnjoj raščlanjenosti, koju oblikuju neočekivane vizure te izmjena osunčanih i zasjenjenih prostora. Na prvi pogled mogu iznenaditi znatno dimenzionirani unutarnji prostori, koji dodatno naglašavaju fragmentiranost različitih sadržaja. Ipak, oni svoj puni smisao pronalaze u konceptu fluidnog i polivalentnog prostora, podržanog transparentnošću fasadne ovojnice, koja omogućava doživljaj objekta kao svojevrsnog „grada u gradu“. Složenost rada te jasnoća ideje, dosljedno provedene u prostornom, estetskom i programskom smislu, čine ovaj rad dostojnim nagrade
Nagrada „Husref Redžić“ za najuspješniji naučnoistraživački rad dodijeljena je autorima dva doktorska istraživanja:
- asistentici Katarini Bošnjak Karadža za rad „Inherentnost fenomena granice u procesu određivanja urbaniteta – Poseban osvrt na transformacije u relaciji: grad-društvo-granica“ (mentorica prof. dr. Jasenka Čakarić)
- dr. Amri Šarančić Logo za rad „Arhitektura bosanskohercegovačkih džamija u periodu od 1850. do 1992. godine, valorizacija arhitektonskog oblikovanja“ (mentorica prof. dr. Aida Idrizbegović-Zgonić).
Obrazloženje (Inherentnost fenomena granice u procesu određivanja urbaniteta – Poseban osvrt na transformacije u relaciji: grad-društvo-granica): Doktorski rad fokusiran je na islamsko sakralno naslijeđe u Bosni i Hercegovini od druge polovine 19.stoljeća, istražujući arhitektonske stilove i prostorna rješenja u kontekstu identiteta. Njegova posebna vrijednost ogleda se u sistematičnom sagledavanju i interpretaciji ovog segmenta graditeljskog naslijeđa, pri čemu rezultati istraživanja imaju jasnu teorijsku i praktičnu primjenjivost u oblastima arhitekture i konzervacije. Rad otvara mogućnosti za unapređenje pristupa zaštiti i valorizaciji naslijeđa, doprinosi podizanju svijesti o njegovom značaju te nudi relevantne smjernice za projektovanje novih sakralnih objekata, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine. Ovaj rad zavređuje nagradu jer snažno afirmira značaj razumijevanja i kritičkog vrednovanja cjelokupnog naslijeđa kao temelja razvoja savremene projektantske misli. Istovremeno ukazuje na činjenicu da naslijeđe nije samo materijalni svjedok identiteta, već ključni nosilac autentičnosti prostora i kontinuiteta kulturnog identiteta zajednice. (Interpretirani izvod iz Izvještaja komisije za odbranu doktorske disertacije)
Obrazloženje (Arhitektura bosanskohercegovačkih džamija u periodu od 1850. do 1992. godine, valorizacija arhitektonskog oblikovanja): Vrijednost rada leži u rijetkosti istražene teme, kojom se sistematično propituje inherentnost fenomena granice u procesu određivanja urbaniteta, te u njegovom značajnom doprinosu urbanologiji kroz kreiranje modela transformacija prostora granica na konkretnim primjerima naselja i gradova. Kroz rad je fenomen granica jasno i metodološki precizno analiziran, uz ponuđenu tipološku klasifikaciju koja omogućava njegovo razumijevanje i primjenu u daljim istraživanjima. Dobiveni zaključci oblikuju smjernice za planiranje i djelovanje u kreiranju novih ili unapređenju postojećih degradiranih elemenata urbaniteta. Okosnicu rada čini relacija grad–društvo–granica, posmatrana kao dinamičko socio-prostorno okruženje čovjeka kroz protok vremena, čime rad doprinosi razumijevanju urbanog prostora kao složenog, višeslojnog fenomena. Zbog svoje sistematičnosti, inovativnosti i praktične primjenjivosti, rad zavređuje nagradu. (Interpretirani izvod iz Izvještaja komisije za odbranu doktorske disertacije)
Nagrada „Muhamed i Reuf Kadić“ za stvaralački iskorak u arhitekturi, također je dodijeljena u okviru svečanosti. Akademik Nikola Bašić, ovom prilikom održao prigodan govor, koji je dodatno obogatio program svečanosti i naglasio značaj arhitektonske profesije u savremenom društvu.
Obrazloženje: Nagrada „Muhamed i Reuf Kadić“ dodjeljuje se na osnovu principa izvrsnosti, visokih profesionalnih i akademskih standarda, te prepoznatog kreativnog i autorskog doprinosa arhitekturi. U tom kontekstu, posebno se ističe stvaralački opus akademika Nikole Bašića, čiji rad uspješno povezuje lokalne specifičnosti sa univerzalno razumljivim arhitektonskim jezikom. Bašićeva arhitektura prepoznata je kao autentična i jedinstvena, proizašla iz promišljenog, intuitivnog i kritičkog pristupa prostoru i društvu. Njegov opus obuhvata raznovrsne projekte koji doprinose humanizaciji stanovanja, unapređenju javnih i urbanih prostora, valorizaciji obalnih ambijenata, te očuvanju kulturnog i sakralnog identiteta. Njegov rad potvrđen je brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima, uključujući nagrade za projekte poput Morskih orgulja i učešće na Venecijanskom bijenalu arhitekture, kao i najviša državna i stručna priznanja. Autor je niza značajnih arhitektonskih ostvarenja u regionu. Kao nekadašnji student „sarajevske škole arhitekture“, akademik Bašić ima posebnu vezu sa Arhitektonskim fakultetom u Sarajevu, što ovu nagradu čini dodatno značajnom. Nagrada mu se dodjeljuje kao priznanje za izuzetan stvaralački opus i dosljedno razumijevanje arhitekture kao univerzalne kulturne vrijednosti. (Interpretirani izvod iz Izvještaja komisije za odbranu doktorske disertacije)
U nastavku programa predstavljeni su rezultati u oblasti nastavnog procesa i studentskih aktivnosti.
Prof. dr. Mladen Burazor izložio je pregled upisnih kvota, realizacije stručne prakse, te brojnih studentskih aktivnosti, uključujući pripremu brošura, organizaciju izložbi, studentskih aktivnosti, kao i gostujuća predavanja i radionice.
Na navedene aktivnosti se nadovezao i Armin Karalić predstavnik ASA koji je iznio učešća na studentskim takmičenjima, gostovanjima i radionicama studenata našeg Fakulteta kao i gostovanja studenata drugih fakulteta na AF-UNSA. Također, napravljen je i osvrt na časopisa “303” (Tristotrojka) koji kroz objavu naučnih, stručnih i studentskih radova, časopis afirmira kritički dijalog i doprinosi razvoju arhitektonske teorije i prakse u lokalnom i međunarodnom kontekstu.
U segmentu naučnoistraživačkog rada Fakulteta, prof. dr. Nermina Zagora prezentirala je aktivnosti vezane za izdavaštvo, naučne publikacije, osvojene nagrade, te učešće na sajmovima i univerzitetskim manifestacijama, sa naglaskom na prisustvo i nagrade koje je u proteklom period ostvarila mongrafija Univerzitet u Sarajevu – Arhitektonski fakultet 1949–2024: 75 godina obrazovanja arhitekata u Bosni i Hercegovini. Također, naglašeni su i uspjesi i značaj nedavno pokrenutog časopisa Acta Architectonica et Urbanistica (AAeU) Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji predstavlja novu naučnu i stručnu platformu usmjerenu na objavljivanje savremenih istraživanja iz oblasti arhitekture, urbanizma i srodnih disciplina. Časopis ima za cilj unapređenje akademskog dijaloga i međunarodne vidljivosti istraživačkog rada Fakulteta, okupljajući autore iz zemlje i inostranstva.
Najavu nove brošure Fakulteta “Vodić za studiranje” predstavila je doc. dr. Lejla Kahrović Handžić, ističući njen značaj u promociji rada i rezultata Fakulteta široj javnosti, ali i doprinos koji će ona imati za buduće studente.
Međunarodna saradnja i naučnoistraživački projekti predstavljeni su kroz pregled mobilnosti studenata i nastavnika, saradnje sa partnerskim univerzitetima, kao i kroz konkretne projekte poput Med4Regen Interreg Euro-MED projekta „Mediterranean 4 Regenerative Tourism and Culture“, o čemu je govorila prof. dr. Aida Idrizbegović-Zgonić.
U okviru pregleda internacionalnih aktivnosti, predstavljeno je učešće nastavnog osoblja na međunarodnim konferencijama APLE i HUL o čemu su govorile prof. dr. Aida Idrizbegović i doc. dr. Lejla Šabić, potvrđujući kontinuirano prisustvo Fakulteta u međunarodnom akademskom prostoru.
Završni dio programa bio je posvećen stručnim projektima realiziranim u saradnji sa institucijama i partnerima iz prakse, a koje je ispred Instituta za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta predstavio Irfan Salihagić. U saradnji sa Općinom Novo Sarajevo realizirani su projekti poput glavnog projekta uređenja prostora „Centar Vinko Šamarlić“, projekta studentskog hub-a i naučno-tehnološkog parka Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i idejnog i izvedbenog projekta uređenja „Park Trg heroja“.
U saradnji sa Općinom Ilidža izrađena su idejna rješenja podzemne garaže i platoa autobusnog terminala, kao i pješačke zone u Ulici Rustempašina. Za Općinu Stari Grad realiziran je projekat vanjskog uređenja „Park Zmajevac“, dok je za Općinu Ilijaš izrađen idejni projekat „Srebrenički arboretum“.
Poseban značaj ima i saradnja sa Vrhbosanskim bogoslovnim sjemeništem, gdje je Fakultet učestvovao u nadzoru nad izvođenjem konzervatorsko-restauratorskih radova na zidnom slikarstvu i mobilijaru u enterijeru Crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu. U Općini Ljubuški izrađen je regulacijski plan „Duhanska stanica Ljubuški“, dok je u saradnji sa Fondom Kantona Sarajevo za izgradnju stanova realiziran idejni i izvedbeni projekat stambenog objekta „Living Ilidža“.
Svečanost je završena osvrtom na dosadašnje rezultate i buduće planove razvoja Fakulteta, uz naglašenu važnost kontinuiranog unapređenja nastavnog i naučnoistraživačkog rada, kao i jačanja saradnje sa domaćim i međunarodnim partnerima.
Obilježavanje Dana fakulteta još jednom je potvrdilo ulogu Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kao vodeće obrazovne i naučne institucije u oblasti arhitekture, te značaj zajedništva akademske zajednice u promoviranju znanja, kreativnosti i profesionalne izvrsnosti.
