URBANIZAM I PROSTORNO PLANIRANJE

Urbanizam i prostorno planiranje su interdisciplinarne djelatnosti jedinstvenog kompleksa koji se brižno i odgovorno bave budućnošću grada i prostora, čovjeka, prirode i ekonomije. Katedra od svog osnivanja istražuje, obrazuje i djeluje u uređenom svijetu koji je podržava i kojeg unapređuje. Od kraja 20. stoljeća urbanizam i prostorno planiranje se praktikuju u izazovnom svijetu deregulisane ekonomije i zakonodavstva – građenje se „oslobodilo“ stega reda planiranja, a haos ponovo ulazi u grad. Novi društveno-ekonomski kontekst „nereda“ je postavio i nove izazove u nastavno-naučnom procesu. Urbanizam i prostorno planiranje, širom otvorenih očiju i uma, razumije prošlost, pokušava da razumije sadašnjost i oprezno i hrabro projicira budućnost. Katedra za urbanizam danas odlučno afirmiše normativni, stohastički pristup budućnosti grada i kritički oponira determinističkom pristupu budućnosti. Unutar oblasti urbanizma izučavaju se i uče tri cjeline kompleksa: urbanističko projektovanje, urbane transformacije i urbanističko planiranje, a sve je obuhvaćeno teorijom i historijom urbanizma i zakonodavnom materijom. Svjesni da grad nije izolovano mjesto, nego da je dio velikog prostora i da utiče na njega, četvrta oblast izučavanja je prostorno planiranje, svojim mjerilom diferencirano i istovremeno integralni dio kompleksa učenja urbanizma i prostornog uređenja na Katedri. Nastava se danas izvodi u obimu od 38 ECTS bodova, što čini 19% obaveznog programa obrazovanja arhitekte-urbaniste. Katedra ohrabruje studente i traži od njih da kritički razmišljaju, izgrađuju svoju individualnost i radoznalost, ali i da spoznaju dugo građeni društveni i profesionalni sistem vrijednosti. Istražuju se problemi čije će se porijeklo tražiti u vlastitom okruženju, te se na taj način studenti povezuju sa stvarnim prostorom i kod njih se razvija osjećaj djelovanja u zajednici.

U studiranju funkcija nadgradnje čovjeka i slobodnog vremena, studenti osmišljavaju i projektuju prostore u kojima su čovjek i njegovo zdravlje, kako fizičko tako i psihičko, u fokusu estetskog i funkcionalnog oblikovanja prostora. Koncepti koji se predlažu optimiziraju prirodne datosti, štite i promovišu zaštitu prirode, osmišljeni su za pješaka i imaju za cilj formiranje sigurnog, ugodnog i podsticajnog okruženja, a usklađeni su s trenutnim problemima koji se susreću u urbanim sredinama na globalnom i lokalnom nivou. Znanja koja stiču prate današnje probleme i odgovore koji se nude u svijetu projektovanja prostora za ugodan život čovjeka.

Oblast urbanističko projektovanje se bavi kreiranjem novih urbanih cjelina, nekada djeluje u već izgrađenom urbanom tkivu, onom za koje vjerujemo da je od posebne važnosti za grad, ali djeluje i u netaknutoj prirodnoj sredini, u kojoj čovjek vjeruje da građenjem može steći svoje dobro i, u isto vrijeme, ne uticati na njenu degradaciju.

Oblast urbane transformacije se bavi intervencijama u dijelovima izgrađenog gradskog tkiva, ali u specifičnim fazama urbanizacije se bavi i cjelovitim prostorom grada, kada se integriše s urbanim planiranjem i kada zajednički djeluju. Oblast je visoke estetske, oblikovne i funkcionalne zahtjevnosti i izučava se skoro u cijelosti na diplomskom studiju.

Cjelovitost obrazovanja arhitekte-urbaniste obavezno uključuje studiranje i istraživanje najvećih mjerila prostora. Na diplomskom studiju se izučavaju prostorno i regionalno planiranje kao instrumenti prostornog uređenja. Poseban naglasak je na vrednovanju bosansko- hercegovačke teorije i prakse planiranja prostora sredine 20. stoljeća, kao i na usponu evropske perspektive razvoja prostora s kraja 20. stoljeća.