U sklopu dodjele nagrada 36. izdanja Sarajevskog sajma knjige u kategoriji Umjetnost i arhitektura nagrađen je Univerzitet u Sarajevu- Arhitektonski fakultet za djelo monografije “Univerzitet u Sarajevu- Arhitektonski fakultet 1949-2024: 75 godina obrazovanja arhitekata u Bosni i Hercegovini”.
Kroz detaljno istraživanje i dokumentaciju historije razvoja najstarije obrazovne institucije u oblasti arhitekture u Bosni i Hercegovini, monografija osnažuje razumijevanje i valorizaciju arhitektonskog i urbanističkog naslijeđa Sarajeva i šire. Fakultet je, kroz svoje obrazovne programe i stručni rad, odigrao ključnu ulogu u očuvanju, unapređenju i promociji kulturnih vrijednosti koje se ogledaju u arhitektonskoj baštini grada i zemlje.
Primarni ciljevi ovog istraživanja su bili osvijetliti prošlost i sadašnjost Fakulteta, te istaknuti ključne događaje I ličnosti koje su oblikovale identitet koji se danas prepoznaje pod sintagmom sarajevska škola arhitekture, čiji je uticaj, u spoju obrazovanja i prakse, moguće prepoznati na arhitektonskoj sceni u BiH, regionu i inostranstvu. Ovo istraživanje je uključivalo temeljito proučavanje dostupne arhivske građe, referenci i dostupne literature, u svrhu autentičnog predstavljanja kompleksnog razvoja najstarije obrazovne institucije u Bosni i Hercegovini u oblasti arhitekture i urbanizma, kroz prizmu bogate kulturne historije i turbulentnih političkih i društvenih okolnosti.
Izvod iz recenzije prof. dr. Aide Abadžić Hodžić, red.prof. historije umjetnosti
Rijetko je koja oblast ljudskog djelovanja i duha tako usko isprepletena sa okolnostima i mjestom na kojem se razvija kao što je to arhitektura. Od pojedinačnih objekata pa sve do planiranja širih gradskih vizura, djelovanje arhitekata ispisuje signaturu određene epohe. Dok prevode u prostor osjećaje, misli, sjećanja, iskustva, arhitekti pulsiraju između konkretnog i utopijskog, poput demijurga u traganju za savršenim svijetom.
Monografija u izdanju Univerziteta u Sarajevu – Arhitektonskog fakulteta, povodom 75 godina od osnivanja Arhitektonskog (nakadašnjeg: Tehničkog) fakulteta u Sarajevu prilog je društvenoj, obrazovnoj, naučnoj, kulturnoj i umjetničkoj historiji Bosne i Hercegovine. Upravo je osnivanje Tehničkog fakulteta, nakon Medicinskog (1946), Pravnog (1946), Poljoprivredno-šumarskog (1948), stvorilo utemeljujuće pretpostavke za održavanje osnivačke Skupštine Univerziteta u Sarajevu (2.12.1949), a što je bio iznimno važan događaj u daljnjem razvoju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Ovo pionirsko djelo u historiji Arhitektonskog fakulteta na cjelovit način dokumentira, opisuje i kritički valorizira djelovanje ove najstarije visokoškolske obrazovne ustanove u oblasti arhitekture i urbanizma u Bosni i Hercegovini, u širem društveno-historijskom i kulturnom kontekstu. Na stranicama Monografije pratimo puls jednog dinamičnog stoljeća sa njegovim brojnim izazovima, a kroz koje je ova institucija trajno definirala svoj prepoznatljivi način rada koji bi se, na temelju studija i dokumenata u Monografiji, mogao sažeti u tri temeljna postulata: znanje, entuzijazam i otvorenost.
Izvod iz recenzije prof. dr. Selma Harrington, UIA EDUCOM RIAI Komitet za međunarodne poslove Novi Evropski Bauhaus forum BiH Član BHAAAS-a
’Za Arhitektonski fakultet, ova Monografija u povodu velike i značajne godišnjice je prilika za iskorak prema svojoj sredini i javnosti, kao i otvaranje prostora za kritički dijalog neophodan za dalje kvalitetne pomake u obrazovanju i u struci. Za akademsko, tehničko I administrativno osoblje fakulteta, povezivanje i aktivan rad na pripremi Monografije je sigurno donijelo dublja saznanja o sopstvenoj ustanovi ali i jasniju i cjelovitiju predodžbu o daljem radu i neophodnoj prilagodbi budućim potrebama profesije, društva i izgrađene okoline. Za prethodne, sadašnje i buduće studente Fakulteta, ova publikacija daje neophodni kontekst i ocrtava širu i dublju kulturnu i obrazovnu zajednicu. Pripadanje toj zajednici time predstavlja potvrdu profesionalne spremljenosti, izdržljivosti, prilagodljivosti, snalažljivosti a time i identiteta i kvaliteta koji se prepoznaju u atributima sarajevske škole arhitekture. Priloženi projekti sa radovima nastavnog osoblja Fakulteta pokazuju živu sponu sa praksom arhitekture kao jednu od bitnih karakteristika u čemu se ogleda dublja veza sa prostorom i ljudima u njemu. Istovremeno, vrijedni primjeri naučnih studija i objavljenih knjiga ilustruju bogatu istraživačku aktivnost na katedrama, ostavljajući svjedočanstvo o naslijeđenoj kulturi življenja i aktuelnoj problematci građenja svog vremena. Dobrodošla i neosporna ambicija Monografije da se kroz dvojezični glas obrati i međunarodnoj stručnoj javnosti ukazuje na razumijevanje globalnih trendova u pravcu sve veće internacionalizacije obrazovanja, međuovisnosti institucija obrazovanja te neophodnosti dinamizma i razmjene znanja na svim nivoima. Time se otvaraju mogućnosti za živu i raznovrsnu saradnju na različitim akademskim i stručnim nivoima.
Priprema Monografije Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu nakon 75 godina od osnutka je izuzetno vrijedan poduhvat koji zaslužuje čestitke, pohvale i podršku. Njeno izdanje je, pored stalog, doprinos razumijevanju preduslova za razvoj i procvat arhitekture kao stručne oblasti koja na veoma opipljiv način oblikuje i utiče na ljudski prostor i izgrađenu okolinu.
