Poštovani,
U izdanju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izašla je nova knjiga pod naslovom:
1. Hadrovic, A. (2021). Arhitektura u ekstremnim klimatskim uvjetima, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu
autora Prof. dr Ahmeta Hadrovića. Knjiga je dostupna u biblioteci Arhitektonskog fakulteta.
Izvod iz recenzije Prof. dr Lemje Chabbouh Akšamija, vanredne profesorice Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
…Naime, još 1996. godine na naslovnoj stranici knjige „Arhitektonska fizika“ profesor Hadrović je donio skicu, koja je kreirana 1987. godine, vjerovatno epohalnu za segment znanosti kojom se on bavi, gdje je jasno definirao četiri osnovna elementa arhitekture i to: OKRUŽENJE, GRANICA, ČOVJEK I PERSPEKTIVE. Upravo ova četiri elementa predstavljaju okosnicu svih kasnijih knjiga i monografija, pa tako i ove koja se danas, kao najnovija, nalazi pred nama. Jasno je da je riječ o bioklimatičnosti i vernakularnosti u ovom djelu, tako polarni krug, pustinjski uvjeti i tropi daju sliku graničnih i specifičnih uvjeta života, ali bit ću slobodna zaključiti, obzirom da se i sama bavim vernakularnošću i bioklimatičnošću, da postavljajući hipotezu da je izgrađeni prostor specifičnog lokaliteta odgovor čovjeka, dakle korisnika tog prostora, na bioklimatske pobude. Dakle, čovjek u prvom planu (…), ljudska tvorevina kao odraz nametnutih prirodnih odrednica (…), dakle naslijeđeno znanje kao odgovor na postavljene preduvijete (…), dakle tradicija. Ovo autorsko djelo, koje osim svoje originalne metodologije, koja je, kako sam već pomenula, predstavljala okosnicu brojnih već objavljenih autorovih djela, svakako je jedan od najsvjetlijih doprinosa bioklimatičnoj arhitekturi kojom se profesor Hadrović bavi.
Izvod iz recenzije Prof. dr Nermana Rustempašića, vanrednog profesora Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
…Posljednjih decenija svjedoci smo očiglednih promjena klime koja se kroz historiju ljudske civilizacije mjenjala, ali isključivo kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. Razvojem i porastom svjetske populacije primat u promjeni klime preuzima ljudski faktor, i kako je i sam Autor na kraju knjige zaključio moguće je da budući centri razvoja svijeta budu na lokacijama koje sada smatramo ekstremnim za život, a današnji svijet sa umjerenom klimom će postati kulturno nasljeđe čovječanstva, jer će veći deo kopna postati nepodesan za život. Čovjek više neće imati mogućnost zaustaviti proces globalnog zagrijavanja, a svijet kakav poznajemo će se u nekoliko desetljeća nepovratno pretvoriti u globalnu pustinju. Od velike je važnosti da arhitekti pri dizajniranju uzmu u obzir klimatske uvjete kako bi korisnicima omogućili što kvalitetniji i ugodniji život na ekološki prihvatljiv način, a istovremeno učiti i koristiti principe vernakularne arhitekture, što je Autor ovim rukupisom vjerodostojno prikazao kroz svoju teoriju Arhitektonski Definiranog Prostora (ADP) na primjerima u ekstremnim klimatskim uvjetima…