Dana 7. februara 2026. godine, u prostoru Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine u Sarajevu, upriličena je promocija knjige „ZLATKO UGLJEN – ARHITEKTURA / KRITIKE / OSVRTI / INTERVJUI“ izdavačke kuće Dobra knjiga. Ovaj značajan događaj okupio je brojne predstavnike akademske zajednice, arhitekte, umjetnike i studente, potvrđujući relevantnost i snagu djela akademika Zlatko Ugljen.
Ugljen je autor više od dvije stotine realizacija – od hotela, rezidencijalnih i javnih objekata do pozorišnih i sakralnih zdanja islamske i katoličke zajednice. Među najznačajnijim ostvarenjima izdvaja se Šerefudinova Bijela džamija u Visokom, nagrađena Aga Khan nagradom za arhitekturu, kao i brojni sakralni objekti u Bosni i Hercegovini i šire.
O knjizi su govorili istaknuti gosti i promotori: Nikola Bašić, akademik HAZU-a, Mile Stojić, književnik i dopisni član ANUBiH, fra Marko Karamatić, prof. dr Erdin Salihović, dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr Nina Ugljen, kćerka akademika Zlatka Ugljena, osvjetljavajući Ugljenovo stvaralaštvo iz različitih perspektiva — od teorijsko-kritičke i književne do pedagoške i lične.
Knjiga donosi oko pedeset tekstova nastajalih tokom više od pet decenija, u kojima historičari umjetnosti, arhitekti, teoretičari, ali i književnici i publicisti promišljaju Ugljenovu arhitekturu. Time ovo izdanje nadilazi formu klasične monografije: ono je istovremeno dokument vremena, kritički pregled opusa i vrijedan edukativni materijal za studente arhitekture.
Na početku promocije obratio se književnik i dopisni član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Mile Stojić, istaknuvši da knjiga „Zlatko Ugljen – arhitektura / kritike / osvrti / intervjui“ predstavlja cjelovit i slojevit pregled umjetničkog i graditeljskog opusa ovog autora, kojeg je stručna javnost u razdoblju prije raspada SFRJ prepoznavala kao jednog od najznačajnijih arhitekata tadašnjeg jugoslavenskog prostora.
Naglasio je da je Zlatko Ugljen stvaralac izrazite poetske senzibilnosti, čija su djela obilježila jednu važnu epohu arhitekture, iako su neka od njih, u vihoru ratnih razaranja, bila uništena. Osvrnuo se i na širu dimenziju knjige, ističući da nas ona podsjeća kako istinski veliki umjetnici često djeluju tiho i nenametljivo, daleko od buke savremenog svijeta, ostavljajući iza sebe trajne i autentične vrijednosti.
„U njoj su prilozi povjesničara umjetnosti, arhitekata, teoretičara arhitekture, ali tu je i niz književnih, publicističkih tekstova kroz zadnjih više od pet desetljeća. Autori su s područja cijele regije, ali i iz daljnjeg inozemstva. Knjiga pruža vrstan uvid u Ugljenovu arhitekturu, a prilozi, uzeto u cjelini, su svjedočanstvo o autoru i njegovu stvaralaštvu, te ima i dokumentarni karakter, ali isto tako i edukativni karakter ponajprije za one koji pohađaju studij arhitekture.“ kaže prof. dr. fra Marko Karamatić.
U središtu gotovo svih priloga prepoznaje se ista nit — Ugljenovo trajno oslanjanje na tradiciju kao živi izvor inspiracije. Njegovo „traženje korijena u tradiciji“ ne znači formalno ponavljanje historijskih obrazaca, nego iščitavanje njihovog duha i njegovo prevođenje u savremeni arhitektonski jezik. U tom kontekstu često se ističe i misaona linija koja povezuje Le Corbusier, Juraj Neidhardt i Ugljena — kontinuitet razumijevanja prostora kao mjesta tišine, svjetlosti i unutarnje sabranosti.
Posebna pažnja tokom promocije posvećena je Ugljenovoj sakralnoj arhitekturi, u kojoj svjetlost postaje temeljni gradivni element, a ne samo puka funkcionalna komponenta, dok se prostor oblikuje kao „kuća otvorenih vrata“ – namijenjena svakom čovjeku. Njegova djela, bez obzira na konfesionalni okvir, nose univerzalnu poruku humanizma i mjere, potvrđujući da arhitektura svoju punu vrijednost ostvaruje tek onda kada je u službi čovjeka.
Prof dr. Erdin Salihović, dekan Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu navodi “I zaista, njegova arhitektura „nema geografsku pripadnost“, njegova umjetnost nadilazi bilo kakve nacionalne, pa čak i duhovne međe. Kako je već poetski sročeno: „Mjesto je susreta čovjeka i kosmosa“. I taj „božanski dodir“ se najbolje osjeti u prostorima duhovnosti, gdje nebo „proviruje“ kroz apstraktne stropne procjepe ili nas šuma, kao u kapeli sv. Ante na Kalvariji, „tiho promatra“ kroz nevidljive staklene opne. Uđeš, sagledaš vanvremensku božju kuću otvorenih vrata, pronađeš naše zajedničke abrahamske korijenje i istovjetnost učenja naizgled različitih ispovjesti”
Za svoj rad akademik Zlatko Ugljen dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, uključujući Šestoaprilsku nagradu, Dvadesetsedmojulsku nagradu te Aga Khan nagradu za arhitekturu. Član je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Slovenska akademija znanosti in umetnosti.
Promocija je još jednom potvrdila da opus Zlatka Ugljena ne pripada samo historiji arhitekture, nego i njenoj savremenosti — kao trajni poticaj novim generacijama arhitekata da, kako kaže autor “iz dobrog starog proklija nešto novo”.
