U proteklom periodu smo imali čast i zadovoljstvo da nakon dugog niza godina napravimo smotru najboljih studentskih radova Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Nakon uspješno provedenog konkursa za prijavu i predaju studentskih završnih radova, semestralnih projekata i naučno-istraživačkih radova, Komisija za odabir studentskih radova i dodjelu studentskih nagrada je sačinila Izvještaj i prijedlog, koje je Vijeće Fakulteta jednoglasno usvojilo:
NAGRADA “JURAJ NEIDHARDT“ ZA NAJUSPJEŠNIJI STUDENTSKI ZAVRŠNI PROJEKT
Odluka Vijeća br. 04-01-465/2-21 od 29.03.2021.
Ispravnim metodološkim postupkom u tretmanu memorije mjesta, autor suptilno naglašava i ocrtava historijsku urbanu matricu koja je nestala, zbog paradoksalno razloga postojanja samog grada – rudnika soli.
Arhitektonski projekat kulturno-edukacijskog centra u Tuzli – lokalitet i memorija mjesta Behram-begove medrese predstavlja savremenu interpretaciju kontinuiteta funkcije i urbane forme. Osjetljivo gradsko raskršće je riješeno skladnom arhitektonskom kompozicijom bočnih trostranih prizmi različite spratnosti i postojeće, centralno pozicionirane, pseudomaurske kapije, koja je ostala kao usamljeni spomenik od nekadašnje Behram-begove medrese. Interpolacija novih volumena sa postojećim portalom je rezultirala uzbudljivim i kontrastnim oblikovnim konceptom, u kojem je ostvarena kvalitetna interakcija savremenih i historijskih fizičkih struktura. Posebno se ističe iskazano poznavanje tehničkih i konstruktivnih aspekata u projektu, koji sublimiraju cjelokupnu sliku o autorskom pristupu.
NAGRADA “DUŠAN SMILJANIĆ“ ZA NAJUSPJEŠNIJI STUDENTSKI SEMESTRALNI PROJEKT
Odluka Vijeća br. 04-01-465/3-21 od 29.03.2021
Tretman prostornog obuhvata, način transformacije i identifikacija karaktera parka „Hastahana (Nijaz Duraković)“ su u dugogodišnjem fokusu interesa javnosti.
Logičnim i promišljenim pristupom autor kreira inovativnu urbanu scenu, koja je vođena idejom jasne distinkcije gornje parkovne površine uz Kranjčevićevu ulicu i donjeg atraktivnog polivalentnog trga, koji prati glavnu saobraćajnu arteriju, Titovu ulicu. Konceptualna podjela prostora je omogućena razlikom u visinskim kotama terena, smiono iskorištenim za uvođenje funkcionalne kaskade – „savremenog bazara“ po obodu longitudinalnog trga, čiji su ravni krovovi „uronili“ ispod parkovne površine. Predložena urbanistička kompozicija eliminira postojeću barijeru kamenog potpornog zida, uvlačeći pješačka kretanja ka „nižem-javnom/gradskom trgu“, koji se otvara pred objektom Muzeja grada Sarajeva na istočnom dijelu parcele. Projektirano centralno stepenište prati okomitu osu pješačkih kretanja ka ulici Goruša, razdvajajući gornju „privatnu/intimnu zonu“ na ozelenjenu površinu dječijeg igrališta i gradskog parka. Predloženim konceptualnim rješenjem autor artikulira novi karakter urbanog partera koji može funkcionirati dvojako: kao autonomna cjelina ili kao javni pejzaž socijalnog grupisanja.
NAGRADA “HUSREF REDŽIĆ“ ZA NAJUSPJEŠNIJI STUDENTSKI NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD
Odluka Vijeća br. 04-01-465/4-21 od 29.03.2021.
U svom radu autor govori o značaju religijske misli u tumačenju fenomena granice i njenog preslikavanja u prostoru, fokusirajući se na eshatološka promišljanja u mogućnostima prepoznavanja interpretacije uprostorenja liminalosti u eshatološkom idolumu triju abrahamskih religija – judaizma, kršćanstva i islama.
U tom smislu, pokušava pronaći mogući arhetip granice, za šta se služi komparacijom konceptualizacije kretanja duše kroz liminalne stadije njene ontološke transformacije, u skladu sa religijskim kanonima, i analizom prostornog kodiranja liminalnih zona. To je rezultiralo prepoznavanjem eshatona kao prijelaza – praga, tj. osnove za dalju analizu prostornih elemenata koji se u njemu pojavljuju, te kao uprostorenog okvira u kojem je moguće identificirati vrata kao element koji najbliže odgovara arhetipu granice. Važno je istaknuti da autor strukturira interdisciplinarni pristup izučavanju fenomena granice, kombinirajući teologiju, filozofiju, arhitekturu i urbanizam, što je novum unutar limoloških studija i predstavlja značajan doprinos razvoju predmetnog istraživanja.
